Dodatci prehrani
Možemo li jednom tabletom dnevno izbjeći odlazak k liječniku?
Na tržištu su dostupni brojni dodatci prehrani pa je uzimanje vitamina i minerala možda i vaša redovita jutarnja navika. No, čemu su namijenjeni i tko bi ih trebao uzimati?
Dodatci prehrani sadržavaju sastojke kao što su vitamini, minerali, aminokiseline, enzimi i biljni ekstrakti, a uzimaju se u obliku tableta, kapsula, praška ili tekućine. Mogu se kupiti bez recepta u ljekarnama, supermarketima, specijaliziranim trgovinama i na internetu. Među najčešćim dodatcima prehrani su vitamin D, ehinaceja, riblje ulje i kalcij.
Botanički sastojci i pripravci od biljaka, algi, gljiva i lišajeva također su postali široko dostupni u EU-u u obliku dodataka prehrani. To su, na primjer, ginseng, ginko, češnjak i gospina trava.
Zašto uzimati dodatke prehrani? Nekim dodatcima u organizam se unose hranjive tvari i vitamini koji možda nisu dovoljno zastupljeni u uobičajenoj prehrani. Drugi mogu pomoći pri ublažavanju čimbenika rizika od obolijevanja. Mogu se upotrebljavati za održavanje općeg zdravlja, povećanje mentalnih i tjelesnih sposobnosti ili jačanje imunosnog sustava. Međutim, dodatci prehrani nisu lijekovi, a njihova uporaba nije namijenjena liječenju ili sprečavanju bolesti. Na dodatke prehrani u EU-u primjenjuju se propisi o hrani.
Dodatci su dostupni u različitim dozama i kombinacijama. Dodatci prehrani mogu naročito koristiti određenim populacijskim skupinama koje su izložene većem riziku od nedostatka određenih hranjivih tvari, kao što su trudnice ili žene koje planiraju trudnoću, dojenčad, osobe nedovoljno izložene suncu ili vegani.
Međutim, dodatci prehrani ne bi se trebali smatrati zamjenom za uravnoteženu i zdravu prehranu. Većina ljudi zapravo ne treba dodatke prehrani jer im njihova prehrana osigurava sve potrebne hranjive tvari, s izuzetkom vitamina D ako nisu dovoljno izloženi suncu. Za pravilno funkcioniranje organizma potrebna je samo određena količina svake hranjive tvari, a veće količine nisu nužno bolje. Naime, u visokim dozama neke tvari mogu imati neželjene učinke te mogu biti čak i štetne.
Države članice EU-a upravljaju tržištem dodataka prehrani na nacionalnoj razini. Ako su zabrinute zbog bilo kojeg od njih, obraćaju se nama sa zahtjevom za procjenu sigurnosti.
Ariane Titz, znanstvenica u području prehrane u EFSA-i.
Iako mnogi dodatci prehrani imaju dugu povijest upotrebe u Europi, postoje razlozi za zabrinutost u pogledu sigurne primjene i kvalitete nekih od njih. Ti razlozi uključuju rizik od kemijske ili mikrobiološke kontaminacije i potrebu da se osiguraju koncentracije bioaktivnih tvari unutar sigurnih granica.
EFSA daje znanstvena mišljenja o sigurnosti tvari ako je ona namijenjena za upotrebu u dodatku prehrani i nema povijest sigurne upotrebe u EU-u prije 1997. ili ako država članica zatraži procjenu.
