Alergeni
Imam ozbiljnu alergiju na hranu – kako mogu provjeriti postoje li tragovi alergena u mojoj hrani?
Alergija na hranu javlja se kad imunosni sustav tijela reagira na određeni sastojak. Iako su alergijske reakcije u većini slučajeva blage, ponekad mogu biti i ozbiljne. Jedini način na koji se one mogu spriječiti jest izbjegavanje hrane koja u osobe izaziva neželjenu reakciju. Europskim zakonodavstvom, utemeljenim na znanosti, zahtijeva se navođenje informacija o alergenima na ambalaži hrane.
Ljudi obično pate od alergija na orašaste plodove, školjke i određeno voće. Alergijsku reakciju može izazvati već i vrlo mala količina sastojka hrane na koji je osoba osjetljiva. Simptomi alergijske reakcije mogu biti blagi (npr. svrbež ili osip), ali mogu uznapredovati do težih simptoma kao što su povraćanje, proljev, piskanje pri disanju i ponekad anafilaksija (šok).
Netolerancija na hranu je stanje pri kojem osoba ima poteškoća s probavom određene tvari, kao što je gluten, pa se javljaju nadutost, grčevi u želucu i proljev.
Stoga je vrlo važno da se alergeni mogu lako pronaći na oznakama hrane.
Provjerom sastojaka na oznakama pretpakirane hrane, među kojima su navedeni alergeni sastojci, i informacija o nepretpakiranoj hrani moguće je izbjeći one tvari koje izazivaju alergije.
Obveze navođenja alergenih sastojaka na prehrambenim proizvodima od velike su važnosti kako bi osobe s alergijama mogle izbjegavati sastojke zbog kojih mogu oboljeti. Osim što daju savjete o označavanju, znanstvenici ispituju nove sastojke ako je riječ o potencijalnim alergenima i istražuju načine na koje određeni čimbenici, kao što je prerada hrane, mogu utjecati na alergeni potencijal.
Antonio Fernandez Dumont, stručnjak za sigurnost bjelančevina pri EFSA-i.
Europski znanstvenici koji se bave alergijama na hranu svojim su znanstvenim savjetima sudjelovali u postupku izrade zakonodavstva o označavanju hrane. Proizvođači hrane koja se prodaje u Europskoj uniji trenutačno imaju obvezu na oznakama hrane navesti 14 alergena u skladu s pravom EU-a. To uključuje žitarice koje sadržavaju gluten, zatim mlijeko, jaja, orašaste plodove, kikiriki, soju, ribe, rakove, mekušce, celer, lupinu, sezam, gorušicu i sulfite. Znanost o alergenima i dalje se razvija kako bi se taj popis mogao ažurirati u budućnosti.
Ohrabruje saznanje da znanstvenici pomažu potrošačima pri odabiru sigurnih prehrambenih proizvoda.